Rani rast i razvoj djeteta

Porodica kao najbolja “institucija”

Najsigurnija i najbolja „institucija“ za odrastanje djeteta je porodica u kojoj su odnosi zasnovani na međusobnom uvažavanju. 

Rani rast i razvoj predstavlja period od rođenja do navršenih 6. godina života djeteta i ove godine života smatraju se najvažnijim periodom za rast i razvoj djeteta. Zato nam je svima zajednički cilj stvaranje uslova za unapređenje ranog rasta i razvoja svakog djeteta do njegovog punog potencijala.

Predrasuda je da rođenje, hrana i vrijeme čine da neko postane odrasla osoba. Mozak po rođenju čini 70% veličine i 25% težine, moždane ćelije (neuroni) stvaraju sinapse (veze između neurona), a težina i veličina mozga se nakon rođenja uvećava povećanjem broja sinapsi. Stvaranje sinanapsi se ubrzava i povećava stimulacijom. Ako nema stimulacije, sinapse se stanjuju i iščeznu. 

Roditelji ostavljaju neizbrisiv trag

Jedinstven način na koji majka, a kasnije i otac, njeguju svoje dijete uslovljavaju način na koji ono tokom života razmišlja, komunicira i ponaša se. Roditelji, kao i ostali koji brinu o djetetu ostavljaju neizbrisiv trag u ličnosti djeteta, jer “Dijete je otac čovjeka.”( Freud).

Šta to rani rast i razvoj djeteta obuhvata:

Kognitivni razvoj (mišljenje, pamćenje, shvatanje, opažanje, volja)
Jezički razvoj (plač i tumačenje plača,smijanje, gugutanje, brbljanje, razvoj govora)
Razvoj grube motorike (okretanje, sjedenje, hodanje, penjanje, hvatanje)
Razvoj fine motorike (igranje prstima i druge manuelne aktivnosti)
Socijalni razvoj (strah od nepoznatih ljudi, strah od odvajanja, oporavak od traumatičnog odvajanja, noćni strahovi, učenje socijalnih vještina)
Emocionalni razvoj (emocionalna razmjena, izražavanje i prepoznavanje osjećanja, osjećanje ljubomore, “Neću faza”, nastupi bijesa)
Igra ( važnost igre kao najprirodnijeg i najzačajnijeg oblika aktivnosti kroz koje dijete uči)
Ishrana (preporučena ishrana za određenu dob), spavanje i san (uloga i značaj)
Vaspitanje djece (vaspitni stilovi, zamke vaspitanja, korekcije neefikasnih stilova)
Vršnjaci i interakcija u vršnjačkoj grupi

Optimalan period za razvoj ovih funkcija je do 6.godine života

Ukoliko je dijete u mirnoj i podsticajnoj atmosferi, okruženo ljubavlju i pažnjom, a roditelji se ponašaju na njemu predvidiv način, u njegovom mozgu razviće se veze koje će mu omogućiti savladavanje navedenih vještina i znanja.

Ukoliko dijete raste u okolini u kojoj nema ljubavi, sigurnosti i roditeljske njege, u njegovom se mozgu veliki broj sinapsi neće očuvati, već će se iščeznuti.

Doživljaji i iskustva djeteta su hrana za njegov mozak, a nasuprot tome, nestimulativno okruženje čini siromašnim razvoj mozga. 

Međutim, prekomjerna stimulacija koju danas srećemo u vidu izloženosti elektronskim sadržajima ima takođe nepovoljan uticaj na rani razvoj mozga, o čemu govore brojna istraživanja ali i primjeri iz života. 

Šta nam je potrebno za kvalitetan psihosocijalni razvoj djeteta:

* Interakcija – s odraslima puna razumjevanja djetetovih potreba i adekvatnog reagovanja na njih.
* Dodir – signal koji djetetu poručuje da je voljeno, i podstiče stvaranje sinapsi u mozgu.
* Stabilna i predvidiva atmosfera jer djetetu pruža osjećaj sigurnosti i omogućava mu razvoj znatiželje za okolinu.
* Kvalitetna briga za djecu u jaslicama i vrtićima, omogućiće svakom djetetu dobru socijalizaciju.
* Komunikacija sa odraslima omogućiće dobar razvoj jezika samo ako se dijete uključuje u razgovor.
* Dijete sve uči kroz igru, ali pritom je važno naglasiti da nije igračka ono što podstiče razvoj mozga, već je to iskustvo igre.
 * Muzika i čitanje-posljednja dva faktora koja podstiču kvalitetan razvoj mozga su muzika i čitanje, važno je uključiti dijete u ove aktivnosti i naučiti ga da u njima uživa jer će to pridonijeti kvalitetnom psihosocijalnom razvoju djeteta.